logo

Preporučujemo

Definicije koučinga i koučing psihologije

Tri poznata autora i praktičara iz oblasti koučinga definisali su koučing na sledeći način:
Koučing predstavlja otključavanje potencijala osobe radi maksimiziranja njene vlastite...

Više o ovom...

Pristupi u koučing psihologiji

Generalno postoji slaganje da se osnove moderne koučing psihologije nalaze u humanističkom pokretu šezdesetih godina dvadesetog vijeka. Humanistički pristup savjetovanju fokusirao se na emocije, interpersonalne relacije i fenomenološki zasnovane kognicije o sebi. Ovo su i dalje krucijalni elementi koučinga u kojem se facilitira klijentocentrični proces.

U šezdesetim godina dvadesetog vijeka takođe se razvijao i kognitivno-bihejvioralni pristup koji je naglašavao kognicije, ponašanje i imaginaciju, postavljajući emocije kao produkte kognitivnih procesa. Za potrebe svijeta biznisa, kognitivno-bihejvioralni pristup, ili još specifičnije, racionalno-emotivna bihejvioralna verzija ovog pristupa, bila je adaptirana od strane psihologa.

Danas pristupe u koučing psihologiji možemo podijeliti na tri načina. Prvi način je prema oblastima života na koje se koučing odnosi, drugi se odnosi na to da li je pristup facilitirajući ili instrukcioni, a treći način je podjela na osnovu teorijskih psiholoških modela.

Asocijacija za koučing (Association for Coaching) dijeli koučing prema oblastima života na koje se odnosi na lični ili životni koučing (eng. Personal/Life Coaching), izvršni koučing (eng. Executive Coaching), korporativni ili poslovni koučing (eng. Corporate/Business Coaching) i specijalizovani koučing (eng. Speciality/Niche Coaching) koji se odnosi na specifične oblasti nečijeg života kao što su npr. krize, stres, karijera, zdravlje, itd. ili na slučajeve kada se kouč fokusira na rad sa određenom populacijom kao što su npr. omladina, medicinari, trgovci, itd.

U istraživanju sprovedenom 2006/7. godine na populaciji psihologa koji su članovi Specijalne grupe za koučing psihologiju u okviru Britanskog društva psihologa, utvrđeno je da većina koučing psihologa svoj pristup opisuje kao facilitirajući (67,9%). Ipak, većina praktičara smatra da se radi o dimenziji, prije nego o „ili-ili“ stavu, odnosno da neko može dominantno koristiti facilitirajući stil, ali da ga to neće spriječiti da, kada je to primjereno, pruži jasne inpute i informacije iz svog koučing teorijskog okvira.

Kada su u pitanju teorijski psihološki modeli, utvrđeno je da su na-rješenje-fokusirani (67,9%) i kognitivno-bihejvioralni (60,6%) najčešće korišteni pristupi od strane koučing psihologa iz navedenog istraživanja. Zatim slijede na-cilj-fokusirani (45,9%), bihejvioralni (45,9%), kognitivni (42,2%) i klijentocentrični (39,4%) pristupi. Autori na osnovu rezultata prethodnih istraživanja navode da su na-rješenje-fokusirani, na-cilj-fokusirani, kognitivni i bihejvioralni pristupi konstantno najpopularniji od kad se istraživanje sprovodi, odnosno od 2003. godine.